Uncategorized

Jesen donosi alergije

Jesenske alergije u porastu

Posljednjih desetljeća alergijske bolesti pokazuju uzlazni trend i s pravom ih zovemo bolestima modernog doba, pa tako i jesenske alergije. Uz pelud, najčešći alergeni su životinjska dlaka, prašina, plijesan i hrana.

Stručnjaci napominju da svaki četvrti stanovnik Hrvatske pati od neke vrste alergije nastale zbog reakcije na brojne vrste peludi, ali i zbog porasta koncentracije unutarnjih sezonskih alergena.

od vanjskih alergena najnezgodniji jesenski alergeni su upravo peludi  trava i korova, koje nanošene vjetrom često kilometrima putuju do naših domova s livada i travnjaka, s tim da je koncentracija to viša što su dani topliji, suši i vjetrovitiji. Osobe sklone jesenskim alergijama moraju se čuvati i od kontakta s peludi drugih biljaka, poput koprive, pelina, trpuca, kiselice i ambrozije. , koje svoju opaku narav manifestiraju sve do sredine studenog i prvih snjegova.

Grinje

Okom nevidljive, im ih posvuda; na našoj koži, po površini tapeciranog namještaja i tepiha. Vrlo su alergogene i jedan su od najčešćih poznatih uzroka astme. Grinje mogu uzrokovati kihanje, šmrcanje, curenje i svrbež nosa, suženje i svrbež očiju te kašalj. Plijesni i grinje često su razlog nastanka alergijskih bolesti u školske djece je nastanjuju obično škole.

Među svim mogućim jesenskim alergenima, valja misliti i na gljivice i plijesan, kojih ima više što dani postaju manje sunčani i vlažni. Jer, upravo su spore plijesni svrstane među najvažnije unutarnje alergene. 

Na svim mjestima gdje rastu zbog loše izolacije u stanovima, štednje energije i neodgovarajućeg provjetravanja, u našem životnom prostoru mogu uzrokovati agresivnu kontaminaciju zraka milijunima spora koje su potencijalno opasni alergeni i vrebaju ispod tepiha, iza ormara, u kutovima zidova. U prostorima koji se redovito ne provjetravaju gljivice i plijesan posebno su opasni za zdravlje djece, starijih osoba, imunokomprimitiranih osoba koje pate od kroničnih bolesti i svih atopičara.

Uz to što djeluju alergogeno, neke plijesni, primjerice Aspergillus spp., Penicillium spp., Trichoderma i druge, vrlo su toksične. Otrov njihovih spora lako se prenosi zrakom i može uzrokovati mikoze i trovanje mikotoksinima (koji vrebaju u bolesnim stanovima, zgradama i ustanovama u kojima je koncentracija mikoalergena visoka, a razina vlage viša od 65 posto), a alergijske reakcije sve se češće očituju neuobičajenim kožnim osipom, uza svrbež i hunjavicu.

Više o jesenkim alergijama pročitajte na izvornom linku

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *